Vaktija

Pocetak Klanja se
Sabah
Iz. sunca
Podne
Ikindija
Aksam
Jacija
Džuma namaz na vrijeme!!!

Adresa

E-mail: IZBA/IGBA:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Imam:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Humanitarni fond:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Adresa:
Aarauerstrasse 57
CH-5036 Oberentfelden
Tel: +41 (0) 62 534 06 11
Nat: +41 (0) 77 463 60 82

 

Selamun alejkum i dobro nam došli na stranicu džemata IZBA/IGBA

Pravilnik

PRAVILNIK ZA DJECU I RODITELJE 

Djeca moraju ispuniti prijavni list a roditelji potpisati. 

Pristojno odijevanje u prostorijama Centra za sve posjetioce a djeca moraju biti prikladno odjevena za nastavu islamske vjeronauke (ništa usko, prozirno, kratko, poderano i sa likovima ljudi niti životinja.
Na odjeći ne smiju biti vulgarni natpisi a djevojčice trebaju nositi maramu). 

Da su djeca spremna za nastavu, tj da imaju svesku, olovku, sufaru i ilmihal (namaz salat) a učači Kur`ana Kur`an i tedžvidska pravila. Posjetioci nastave na bosanskom jeziku moraju nositi udžbenike i sveske predviđene za ovu nastavu. 

Na nastavu se ne smije kasniti a ako se kasni treba prijaviti kašnjenje, tj. da roditelj opravda to kašnjenje na nastavu. 

Ukoliko je neko spriiječen da dođe na nastavu obavezan je odsustvo prijaviti kod imama Muris ef. Purića. 

Ukoliko se treba ranije napustiti nastava opet se mora javiti imamu. 

Nakon dva izostanka sa nastave zakazat će se termin sa roditeljima dotične djece. 

Za ometanje nastave se propisuje ukor, drugi put dodatna nastava (zadaća) a treći put obavezan termin sa roditeljima. 

Za nepraćenje nastave se propisuje ukor (dodatna zadaća), drugi put se određuje ispit djeteta uz prisustvo roditelja i treći put se zakazuje sastanak sa roditeljima. 

Ukoliko muallim ili muallima ima problema u nastavi sa djecom trebaju se blagovremeno obratiti imamu kao i roditelji koji imaju određene primjedbe na muallime ili muallime da zatraže sastanak sa imamom i muallimima i muallimama kako bi se našlo rješenje za evidentni problem. 

U vrijeme nastave djeca mogu napuštati čas samo uz dozvolu vjeroučitelja. 

U vremenu nastave treba odrediti dežurnu osobu koja bi kontrolisala hodnike, toalete i prostor oko Centra kako djeca ne bi eskivirala nastavu, pravila probleme ili nanijela kakvu štetu sebi ili drugima. 

Odrediti školski odbor koji bi bio na usluzi prosvjetnom kadru i prišao u pomoć kada se za tako nešto ukaže potreba. 

Odrediti sankcione i stimulativne mjere kojima bi se podigao stepen interesovanja djece za nastavu i uozbiljio sistem rada. (novčana kazna za izostanke, za ukore, za termine sa roditljima a sredstva da idu u kasu iz koje bi se organizirala ekskurzija ili izleti. Djeci koja pokazuju napredak i dobre rezultate u nastavi odrediti određene nagrade kao što su: hamburger, sok, sladoled, ćevapi, ili neka druga nagrada ovisno o uspjehu. 

Djeca će biti podijeljena u grupe i u dvije smjene. Prva smjena bi trajala od 10:30- 12:20 a druga od 12:50-14:40. U navedenim terminima bi se odvijala i nastava na bosanskom jeziku a smjene bi se mijenjale za Novu godinu iz tehničkih ali i taktičkih razloga. 

Nastava će biti prekinuta u vremenu školskih odmora a polaznici će dobiti plan nastave i odmora. 

Potpisom prijavnog lista djeteta roditelj se obavezuje na poštivanje i štićenje ovog pravilnika. 

Ovaj pravilnik stupa na snagu prezentacijom roditeljima.

Mekteb

SVIJEST O MEKTEBU:

Temeljni izvori islama, Kur’an i Sunnet Allahovog, dž.š. Poslanika, a.s., nedvojbeno ukazuju da je islamski odgoj potomstva prioritetno obaveza roditelja. U Kur’anu se to na više mjesta i po različitom osnovu naglašava, kao npr.:

- O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje čuvajte od vatre čije će gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj će se meleki strogi i snažni brinuti, koji se onome što im Allah zapovjedi neće opirati, i koji će ono što im se naredi izvršiti. (Et-Tahrim, 6.)

- Naredi čeljadi svojoj da namaz obavljaju i istraj u tome! (Ta Ha,132.)

U kur’anskoj suri Lukman navodi se primjer izrazito dobrog roditeljskog umijeća verbalne metode odgoja:
Kada Lukman reče sinu svome, savjetujući ga: “O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogoboštvo je, zaista, velika nepravda.”(…)

“O sinko moj, dobro ili zlo, teško koliko zrno gorušice, bilo u stijeni ili na nebesima ili u zemlji, Allah će na vidjelo iznijeti, jer Allah zna najskrivenije stvari, On je Sveznajući.

“O sinko moj, obavljaj namaz i traži da se čine dobra djela, a odvraćaj od hrđavih i strpljivo podnosi ono što te zadesi – dužnost je tako postupiti.

I, iz oholosti, ne okreći od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog.

U hodu budi odmjeren, a u govoru ne budi grlat; ta najneprijatniji glas je revanje magarca!”
(Lukman, 13, 16-19)

Roditeljska obaveza staranja o vjerskoj svijesti njihovog potomstva ne jenjava s protekom vremena. Ona traje tokom cijelog života bez obzira na starosnu dob potomstva. To se sasvim jasno vidi iz sljedećeg kur’anskog primjera:

I Ibrahim ostavi u amanet sinovima svojim a i Jakub: “Sinovi moji, Allah vam je odabrao pravu vjeru, i nipošto ne umirite drugačije nego kao muslimani!” (El-Bekare, 132.)

Iz brojnih hadisa na temu roditeljske obaveze islamskog odgoja potomstva izdvajamo: 

“Roditelj je obavezan prema djetetu: da mu da lijepo ime, daga lijepo odgoji, daga poduči…” (Hakim)

·         “Ne može roditelj ostaviti, niti pokloniti svome djetetu niša bolje od lijepog odgoja.” (Tirmizi) 

“Poštujte svoju djecu i lijepo ih odgajajte.” (Ibn Madže) 

Ma koliko roditeljska obaveza u pogledu islamskog odgojno-obrazovnog djelovanja bila naglašena, u praksi ona nikada nije mogla biti cjelovito i ostvarena zbog obimnosti, složenosti i uslovljenosti društvenim okolnostima. Porodični ambijent jeste najvažniji ali nije jedini koji presudno utječe na formiranje islamske ličnosti. Porodica nema sve one kompetencije i potencijale koji su potrebni da bi se djetetu pružio adekvatan nivo islamskih odgojno-obrazovnih sadržaja.Nesumnjivo je da roditelji svom potomstvu žele ono što je najbolje. Međutim, lijepe želje moraju biti praćene i znanjem o onome što je najbolje. U prilici smo gotovo svakodnevno svjedočiti da je nerijetko prisutan evidentan raskorak između roditeljske želje i roditeljskog znanja onoga što bi bilo najbolje za njihove potomke. Ovo nije nešto što je kod čovjeka izolirani slučaj: …Ne volite nešto, a ono može biti dobro za vas; nešto volite, a ono ispadne zlo po vas. – Allah zna, a vi ne znate. (El-Bekare, 216). Možda bi i u ovome trebalo potražiti uzroke izostanka roditeljske svijesti o važnosti mektebskog odgojno-obrazovnog rada kao važnog puta u procesu formiranja islamske ličnosti njihovog potomka. Zbog toga bi bilo vrlo važno svakom roditelju razumljivim, prihvatljivim i nepobitnim dokazima prezentirati koje su prednosti i koje mogućnosti nudi institucionalni mektebski odgojno-obrazovni rad, te u kojoj mjeri se kroz mekteb olakšava ispunjavanje roditeljske obaveze i prava koja u tom pogledu imaju njihova djeca.

Islamska zajednica u BiH kroz ustanovu mekteba ima taj instucionalni okvir čiji je zadatak da značajno participira u ispunjavanju osnovne roditeljske zadaće islamskog odgoja novih generacija. Ma koliko to bilo iznenađujuće i neprimjećujuće, mektebi su najbrojnije odgojno-obrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini. Baš zbog toga, cijenimo da treba pisati/govoriti o nivou svijesti o mektebu kao neiskorištenom potencijalu širenja islamskog odgojno-obrazovnog dobra.

Šta je mekteb i koji su mu ciljevi?

Mekteb je prvi oblik institucionalno organizovanog islamskog odgoja i obrazovanja. To je početna i temeljna odgojno-obrazovna ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Cilj mektebske nastave mogao bi se definirati kao izgradnja cjelovite islamske ličnosti koja objedinjuje snagu vjere, privrženost ispunjavanju vjerskih principa i nepokolebljivo prihvatanje islama kao sveobuhvatnog načina života.
Na temelju ovog cilja zadaci mektebske nastave mogli bi se grupisati u tri grupe:

· unutarnje posvješćivanje vjerovanja u istine vjere

· stjecanje znanja i ovladavanje vještinom primjene islamskih propisa i normi · kvalitetno objedinjavanje ubjeđenja i praktična primjena usvojenog znanja do nivoa oplemenjenog islamskog ponašanja.

Značaj mekteba

Možda bi za ocjenu značaja mekteba u procesu općeg islamskog odgoja i obrazovanja bilo uputno „zaviriti“ u stanje vjerske svijesti znatnog broja generacija mladih iz perioda zabrane rada mekteba na ovim prostorima nakon II Svjetskog rata. Između ostalog, to odvajanje od mektebske edukacije donijelo je veliku duhovnu pustoš desetinama hiljada mladih ljudi, otvorilo prostor ideologiji koja nije nadomjestila uskraćene im univerzalne vrijednosti, napravilo dubok međugeneracijski jaz i ostavilo teške ožiljke koji su i danas prepoznatljivi. U tom istom periodu, kroz djelovanje velikog broja tajnih/ilegalnih mekteba stasali su snažni i nesalomljivi čuvari islamskih vrijednosti koji su i po cijenu trajnog ostanka u zapećku političkih i drugih društvenih zbivanja radije birali istinsko življenje vjere. Vjerovali su da će opet doći vrijeme u kojem će čovjek biti slobodan i nesmetano živjeti svoj vjerski i svaki drugi identitet. Vjerovali su to i znali da se u takvo vrijeme ne može ući bez privrženosti islamu i požrtvovanosti u čuvanju njegovih vrijednosti. Oni su generacije koje su u tim teškim vremenima sačuvale svjetlo islama za sve generacije novog vremena.

Ima li mekteb alternativu?
Vrijeme u kojem živimo karakteriše munjevita ekspanzija razvoja informacionih tehnologija koje imaju široku upotrebu. Te tehnologije doslovno u cijelosti mijenjaju ukpuni ambijent čovjekovog života i rada. One su učinile da zbog dostupnosti informacija u smislu količine, kvaliteta i brzine nerijetko dovode u pitanje smisao brojnih oblika i sadržaja čovjekovih aktivnosti. Baš zbog toga u ovom vremenu na velikom je iskušenju povjerenje u mnoge ustanove i institucije, posebno one koje svoje korijene vezuju za tradiciju ili sisteme funkcioniranja nekih bitnih segmenata strateških djelatnosti. Na vjetrometini takvih nemilosrdnih propitivanja našle su se, možda prije svih i ponajviše, odgojno-obrazovne ustanove. Sredstva masovne i planetarne komunikacije, brza i obimna dostupnost, te jednostavna razmjena znanja i informacija nerijetko se počinju doživljavati kao alternativa tradicionalnim obrazovnim ustanovama i sistemima. Zbog toga se u cijelom razvijenom svijetu intenzivno radi na brzom osposobljavanju obrazovnih ustanova za djelovanje i nastavak njihove misije u vremenu u kojem se iz sata u sat proširuju granice moći informacionih tehnologija.

Da li i u kojoj mjeri ovim tendencijama mogu biti ugroženi mektebi koji još uvijek imaju najjače karakteristike tradicionalne odgojno-obrazovne ustanove? Pitanje bi moglo biti sasvim suvišno jer „cunami“ u liku novih kretanja u oblasti obrazovanja i informisanja prijeti da preplavi i uveliko izmijeni sve što je čovjek u toj oblasti imao do sada, a tu svakako spada i mekteb. Ovdje, sasvim sigurno, niti je potrebno niti je moguće graditi „sistem ranog upozoravanja“ jer je proces u toku i nezaustavljiv je. Mektebi jesu „žilava“ ustanova jer su na ovim prostorima u nekoliko prethodnih stoljeća preživjeli sve dosadašnje ne/civilizacijske lomove, ali se to, sasvim je sigurno, događalo baš zbog pronalaženja načina njihove prilagodbe novim zahtjevima. Istina, ne može se kazati kako je to uvijek bilo dovoljno i kako je iz toga mekteb uvijek izalzio kao ojačana ustanova. Ipak, činjenica da je mekteb kao islamska odgojno-obrazovna na ovim prostorima prisutan gotovo šest stoljeća dovoljno je jak argument njegove snažne ukorijenjenosti u povijest ovog prostora. I pored toga, zahtjevi vremena u kojem živimo i vremena koje slijedi donose pred mekteb donose izazov koji ne može / ne smije biti ignorisan. Taj izazov, u najkraćem, mogao bi se iskazati u sljedećem: biti u ovovremenoj dimenziji /na orginalan način, dakako/, ili (za)ostati po strani. Planetarne promjene u odgojno-obrazovnim sistemima i ustanovama prerasle su u proces koji, izvjesno je, više neće stati baš kao što voda na ovoj planeti nikad ne stoji.
Ako bi mekteb (za)ostao po strani, sasvim sigurno bi po prvi put iznevjerio tradiciju svoje žilavosti. To se jednostavno ne može dogoditi jer, ma koliko da se pojavi novih oblika učenja o vjeri, nijedan od tih oblika u organiziranoj zajednici ne može biti alternativa mektebu – ustanovi koja u svojoj osnovi ima nepotrošivi kapacitet u(o)svajanja i sintetiziranja svih tih oblika koji su izvan mekteba samo fragmenti a ne cjelina učenja vjere.

Stanje svijesti o mektebu
Prije ozbiljnih istraživanja u području mektebskog odgojno-obrazovnog rada koje bi dovela do egzaktnih podataka, moguće je donositi uvjetnu (pro)cjenu svijesti o mektebu. Ipak, ni takva (pro)cjena ne mora biti paušalna jer se na osnovu dugogodišnjeg praćenja rada i djelovanja naših mekteba ima znatan uvid u stanje iz ove oblasti. Ovdje nas prvenstveno zanima stanje svijesti dva vrlo bitna faktora koja imaju ključne utjecaje na stanje mekteba: Islamska zajednica (njeni organi: Sabor, Rijaset, muftije, medžlisi) i roditelji.

Procjenu svijesti kod oba pomenuta faktora u ovom osvrtu zasnivat ćemo na bazi elementarnog praćenja mekteba u posljednjih deset godina. U tom periodu od strane Rijaseta pokrenute su i još uvijek se provode neke strateške reformske aktivnosti kao što su: Usvajanje novog Pavilnika o mektebima i mektebskoj nastavi, donošenje novog Nastavnog plana i programa, donešeni Normativi i standardi opremanja mekteba, rad na izdavanju novih udžbenika (od 9 dosada je izdato 7), urađen je nov dnevnik za evidentiranje mektebske nastave, održavanje povremenih stručnih seminari za muallime na regionalnom nivou, organiziranje godišnjih manifestacija finalnog takmičenja, uvođenje nagrađivanja najuspješnijih muallima, uspostavljanje obaveznog podnošenja izvještaja o mektebskoj nastavi od nivoa muallima do nivoa Rijaseta, i drugo. Stanje mektebske nastave svih ovih godina bilo je i u fokusu Sabora Islamske zajednice u BiH koji je svojim zaključcima podržavao aktivnosti Rijaseta i Vjerskoprosvjetne službe u ovom domenu rada.

Na nivou ostalih organa – muftija i medžlisa, te na nivou džemata u navedenom desetogodišnjem periodu takođe su poduzimane značajne aktivnosti od kojih bi se mogle izdvojiti: izgradnja i opremanje mekteba, kontrole izvođenja nastave, lokalni seminari za muallime, orzaniziranje takmičenja i poduzimanje poticajnih mjera kao što su: nagrađivanje, izleti, ekskurzije i slično. Uvidom u statističke vrijednosti uočava se konstantni porast ukupnog broja mekteba kao i konstantan napredak u njihovom opremanju.

Za procjenu svijesti o mektebu kod roditelja koristit ćemo podatke o upisu i polaznosti djece jer polazimo od činjenice da su upravo roditelji ti koji imaju najsnažniji pa i odlučujući utjecaj na djecu u pogledu upisa i redovnog pahađanja mektebske nastave. Garfikon koji slijedi pokazuje rast broja upisanih i broja redovnih polaznika mektebske nastave što bi moglo upućivati na zaključak da i kod roditelja raste svijest o mektebu.

Bez obzira na uzlazni pozitivni trend, ima dovoljno elemenata zbog kojih bi se sadašnje stanje svijesti o mektebu i kod jednog i kod drugog faktora mogla ocijeniti niskom ocjenom. Zašto? Zato što su kapaciteti u oblasti mektebskog odgojno-obrazovnog rada svega iskorišteni u procentu od 35 do 50%: npr. u pogledu opremanja mekteba ili pohađanja mektebske nastave. Osim toga, brojni su gotovo netaknuti elementi čije bi uspješno okončanje ovoj oblasti našeg vjerskog života dalo daleko kvalitetniju dimenziju. Islamski odgojno obrazovni rad kroz mektebe je do te mjere plemenita misija da u postupku poticaja njenog kvaliteta i novog dometa zaslužuje kritički pozitivizam pa će ostatak ovog osvrta na tom tragu i biti usmjeren.

Kako jačati svijest o mektebu

Pošto su u prethodnom dijelu teksta vršene procjene svijesti o mektebu kod dva faktora koji bitno utječu na stanje islamskog odgojno-obrazovnog rada u mektebima, tako će naspram ovih faktora biti usmjereni i prijedlozi poticaja za jačanje svijesti o mektebu.

Islamska zajednica kroz svoje organe, ustanove, službe i odgovarajuća zadužena lica mogli bi mektebu i de jure i de facto priznati status koji on usitinu treba da ima u njenom organiziranom odgojno-obrazovnom sistemu. Mogla bi se stepenasto, na različitim nivoima pokrenuti kvalitetna istraživanja, relevantne analize, stručno praćenje, vrednovanje i stimulisanje doprinosa razvoju i djelovanju ove ustanove. Islamske školske i visokoškolske ustanove mogu više uraditi na namjenskom educiranju i osposobljenju kadra, u teorijskom i praktičnom smislu, jer ne možemo imati kvalitetan mektebski rad ako će, nakon duge pauze u vrijeme školovanja u medresi i na fakultetu, diplomirani imami, hatibi i muallimi po prvi put od svoga završetka mekteba ulaziti u mektebske učionice, bez ijednog stručno praćenog praktično održanog časa. Muallimskom radu u periodu pripravničkog staža može se pristupiti uz mnogo više mentorskog rada, praćenja i pružanja stručne pomoći. Velikom broju aktivnih muallima itekako bi dobro došla temeljita doedukacija iz pedagoško-psihološkog i didaktičko-metodičkog područja. Bilo bi sasvim uputno raditi na uvođenju novih kadrovskih rješenja za mektebe u velikim džematima kroz otvaranje ovih ustanova za profesionalni i honorarni angažman svršenica islamskih fakulteta. Dosljednost i istrajnost u provođenju odluke o poštivanju normativa i standarda u opremanju mekteba kao i disciplinirana primjena odredaba Pravilnika o mektebima i mektebskoj nastavi od strane svih onih koji imaju doticaja sa ovom djelatnošću, ustanovljavanje obaveznog i znatnijeg budžetskog planiranja za finansiranje odgojno-obrazovnih i drugih aktivnosti mekteba, i tako dalje – neke su od mjera čije bi provođenje primjetljivije ukazivalo na tendenciju jačanja svijesti o mektebu na nivou našeg kolektiviteta. Nema sumnje, Islamska zajednica ima kapaciteta da aktuelizira ovakve ali i brojne druge opsežnije mjere koje će današnjem mektebu podariti snagu atraktivne ustanove kontinuiranog formiranja islamske ličnosti.

Porodica je i prva i najvažnija odgojno-obrazovna ustanova za djecu. Roditelji su odgajatelji i učitelji svome potomstvu. Bez njihove podrške bilo bi vrlo teško ostvariti iole ozbiljnije rezultate izvanporodičnog islamskog odgoja i obrazovanja kakav je mekteb, na primjer. Zbog toga je od izuzetno važno da roditelji imaju visok nivo svijesti o ovoj odgojno-obrazovnoj ustanovi. Takvu svijest roditelji će imati ako im se prezentiraju uvjerljivi, očiti i poticajni argumenti. Prema tome, nužno je da se od strane muallima i drugih nadležnih faktora usmjeri prema roditeljima širok snop osmišljenih aktivnosti koje će rezultirati buđenjem, razvijanjem i podizanjem nivoa svijesti o važnosti i potencijalima mekteba za izgradnji islamske ličnosti njihovog potomstva.

U sadržaj tog snopa, pored uobičajenih oblika animacije roditelja da upisuju svoju djecu u mekteb kao što su: hutbe, prigodni vazovi i predavanja, treba unositi i nove modele javne prezentacije i afirmacije mekteba. Iskustva brojnih medžlisa pokazala su da inovirani oblici promocije i propagande mekteba daju vrlo dobre rezultate. Posebne tematske tribine, okrugli stolovi, radionice, promotivne akademije, odgovarajuće izložbe i video-prezentacije, prigodni lijepo dizajnirani plakati, osmišljena medijska kampanja i slično – znatno će razbuditi interes mladih rodtelja da se zapitaju i saznaju koliko im mekteb može pomoći u kvalitetnom odgoju njihove djece i tako im olakšaju ispunjavanje njihove roditeljske zadaće i emaneta. Tome svakako treba pridodati i lične kontakte muallima sa svakim roditeljem putem telefona, SMS-om, e-mailom, svečanim pozivom na upis djece u novu mektebsku godinu upućenom na kućnu adresu, kao i podjelom prigodno štampanog promotovnog prospekta.

Ako mekteb u javnoj prezuntaciji bude predstavljen kao ustanova koja ulijeva i opravdava povjerenje, koja zrači pozitivnim izazovima i nudi sadržaje snažne duhovne izgradnje i nadgradnje onda će to moći razbuditi roditeljsku svijest o njemu. A da bi mogao biti tako predstavljen, mekteb uistinu i mora biti takav.

U svakom slučaju, obim, sadržaj i način prezentacije mekteba roditeljima ovisit će o sredini u kojoj mekteb funkcionira, o onome što mekteb zaista ima, štao pruža ili šta može pružiti, o mentalitetu ljudi, o njihovoj socijalnoj, obrazovnoj i ekonomskoj strukturi, kao i o brojnim drugim specifičnim momentima.

Dobro osmišljena i realizirana javna prezentacija mekteba dat će dragocjene rezultate u razbuđivanju svijesti o mektebu. Ona, naravno, nije jedino što bi trebalo na tom polju učiniti jer razbuđenu svijest treba čuvati i snažiti. Kada roditelji odluče svoju djecu upisati u mekteb onda ih treba snažno podržati i pomoći im da s lahkoćom svoju djecu potiču na redovno pohađanje i kvalitetno usvajanje obrazovnog dobra koje će im mekteb darivati. Sa ovim ulazimo u područje nadležnosti i odgovornosti koje ponajprije i ponajviše pripada muallimu. Muallim je taj koji će svojim stručnim kompetencijama, visokim moralnim kvalitetima i svojom posvećenosti pozivu biti roditeljima garant ispravnosti njihove odluke da djecu upišu i šalju u mekteb, ali i snažan argument u njihovoj ustrajnosti da od djece traže redovnost u pohađanju i kvalitet u ovladavanju sadržajima koje im daje mekteb.

S druge strane, muallim će moći odgovoriti ovako visokim zahtjevima muallimskog poziva ako mu se pomogne na način da se mekteb na nivou našeg kolektiviteta počne doživljavati kao temeljna i nezaobilazna islamska odgojno-obrazovna ustanova sa svim onim što to doživljevanje podrazumijeva.

Mekteb je bio i ostat će ogledalo naše svijesti i našeg odnosa naspram vremenski neprevaziđenih islamskih odgojno-obrazovnih ustanova.

(Rad objavljen u Takvimu za 2010 g.; 1431/1432. h.g.)

Džemat Zofingen

Pred kraj 1992. godine na prostorima regiona Zofingen i Oftringen dolazi do inicijative formiranja dzemata kako bi se akumuliralo to podrucje koje je udaljeno od dotadasnjeg dzemata Teufenthal. Ovu inicijativu je poveo Hasan Porca koji je u Oltenu u turskoj dzamiji organizirao vjersku pouku. Te aktivnosti je obavljao imam Muris ef. Puric punih 3 mjeseca. Ubrzo se doslo do prostorija sto je pobudilo paznju velikog broja Bosnjaka tog regiona. Vjerske aktivnosti je preuzeo Mirsad ef. Mujadzic i vrlo brzo se ova zajednica omasovila. Postojece prostorije su postajale iz dana u dan tjesnje pa se pristupilo prelasku u vece. Nakon kraceg vremenskog intervala dzemat Zofingen ulazi u danasnje prostorije koje su u tom vremenu bile najveceg kapaciteta u Svicarskoj. Predsjednik dzemata je bio Hasan Porca a clanovi Odbora Ibrahim Mujanovic, Ismet Begluk, Refik Kozic, Hasan Durakovic i dr.

Godine 1995. se dolazi do ideje o kupovini prostorija ali na zalost ta ideja se nije mogla realizirati nego se pristupilo otkupu prostorija na koristenje deset godina za 70.000.- ciju povoljnost i dan danas koristimo.

Godine 1996 dolazi do djelimicnog spajanja dzemata Zofingen i Teufenthal. Dzume se klanjaju u Zofingenu, Bajrami, i ostale centralne manifestacije. Vjerska pouka se obavlja nedjeljom, pola dana u Zofingenu a pola u Teufenthalu. Imam je jedan dan u Zofingenu a drugi u Teufenthalu a clanstvo je spojeno u jednu kasu odakle se isplacuje imam i osiguranja Zajednice. Nakon izvjesnog vremena u Zajednicu ulazi u dzemat Koblenz u kojem Muris ef. Puric vec od prije obavlja vjersku pouku. Momentom spajanja ovih dzemata prebrodjena je posljeratna euforija koja je opustosila i na zalost neke dzemate i pozatvarala. Aktivnosti dzemata su postajale sve veceg obima i interesovanja. Dzemat je organizirao tradicionalno «Vece Kur`ana» koje iz godine u godinu poprima sve veci nivo kako u Svicarskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Organizirane su redovne tribine petkom vece izmedju aksama i jacije namaza. Svakog kvartala se odrzava kurs arapskog pisma i jezika, a po drugi put je dzemat uspio organizirati kurs njemackog jezika kojeg placa savezna komisija za strance u Svicarskoj. Ostvarili smo cvrstu vezu i saradnju sa drugim dzematima u Svicarskoj i pravimo redovne posjete i druzenja sa njima. Dzemat je podrzao ideju gradnje ili kupovine zajednickog islamskog centra i u toj ideji aktivno radi i doprinosi jer se vidio veliki cilj za nasu djecu i trajno rjesenje mnogih nadolazecih problema u odgojnom procesu.

Dzemat Zofingen je zadrzao svoje prostorije i godinu dana poslije kupovine Centra u Oberentfeldenu jer nismo odmah imali adekvatne uslove za prenosenje svih aktivnosti u Centar a ni dozvola za promjenu namjene objekta nije bila gotova. Dzematske prostorije su ustupljene braci Albancima koji su nastavili dzematski rad u postojeäim i uredjenim prostorijama koje su po dogovoru iplatili Centru u Oberentfeldenu.

Džemat Teufenthal

U rasplamsaloj komunistickoj vatri tadasnje Jugoslavije, tacnije krajem 1988. godine grupa primjernih vjernika Bosnjaka odlucno krece u akciju formiranja prvog bosnjackog dzemata na prostorima Svicarske. U kuci gospodina Adila Mujale se sastaju:

Adil Mujala, Ejub Mujala, Salem Mujela, Husein Mujela, Asim Mujalo, Djulejman Begluk, Midhat Puric, Ibrahim Mujanovic i rahmetli  Buljina Hadzi Faik koji su tada formirali Odbor dzemata i isti prijavili u Rijaset Islamske zajednice u Sarajevu, sto se moze dokumentovati.
Ubrzo su pronasli prostorije u kojima se docekao Ramazan sa imamom Vehid ef. Arnautom. Poslije se u rad dzemata ukljucuje prvi stalni imam u Svicarskoj rahmetli Faruk ef. Demic a poslije njega Mirsad ef. Mujadzic. U to vrijeme se u dzematu radilo samo vikend danima i pridavala se velika paznja animiranju ljudi u dzemat. To vrijeme je bilo veoma opasno jer je komunizam bio na sceni i vrlo jednostavno su ljudi proglasavani Mladim muslimanima, naravno u tadasnjem nepopularnom duhu i znacenju.

         Godine 1992. u dzemat dolazi Muris ef. Puric koji je postavljen za stalnog i aktivnog imama dzemata Teufenthal. Do tada je vec bilo uclanjeno oko 150 clanova da bi se za kratko vrijeme ta cifra skoro udvostrucila i krajem iste godine i pocetkom 1993. su se iz ovog dzemata formirala jos dva a to su dzemat Zofingen i dzemat Lenzburg a nemalo poslije i dzemat Koblenz u cijem formiranju je ucestvovao Sakib ef. Halilovic, imam dzemata Schlierren-Zurich.

         Iz godine u godinu aktivnosti su se pojacavale, clanstvo sirilo, broj polaznika vjeronauke i kur`anskog pisma rastao i dzemat Teufenthal je vazio za jedan od najstabilnijih i najjacih dzemata u Svicarskoj.

         Godine 1996. u Augustu mjesecu dolazi do ujedinjenja dzemata Teufenthal i Zofingen a malo zatim i dzemata Koblenz koji skupa cine jaku i ozbiljnu Zajednicu  sa centrom u prostorijama dzemata Zofingen gdje se obavljaju dzume i bajrami namazi i druge centralne aktivnosti. Krajem 2000. godine zazivljava ponovno ideja o izgradnji islamskog centra na ovom podrucju i ta akcija je jos uvijek u toku. Naime, nastoji se ostvariti ovaj projekat kako bi se napokon doslo do zeljenog cilja i trajnog rjesenja nasih pokolenja koji zive i rade na ovim prostorima. Trenutno dzemat Teufenthal ima svoje prostorije u kojima upraznjava dio svojih aktivnosti i broji oko 200 aktivnih clanova dzemata. Pouku je upisalo 74 djece od kojih je nesto oko 45 redovnijih a ostali su periodicni. Dzemat ima desetak dzematlija koji su osposobljeni uci u mihrab i predvoditi dzemat a Kur`an uci 33 polaznika zajedno sa grupom dzematlija.

Prostorije u Teufenthalu su otkazane 2004. godine jer su dzematlije Teufenthala sve svoje snage usmjeile na kupovinu Centra koji ce i zadovoljiti potrbe koje nam buducnost neminovno donosi. Bez prostorija smo djelovali kroz dzemate Lenzburg i Zofingen sve dok nije doslo do kupovine Cenra u Oberentfeldenu i od tada smo sve svoje aktivnosti usmjerili Centru koji je ispunio nase decenijske snove.

Džemat Lenzburg

Osnovni podaci:
Hronologija:Dzemat Lenzburg je osnovan u februaru 1994.godine, medjutim treba reci  da je mesdzid, doduse manji nego danas, bio osposobljen vec u toku 1993.g. i dzematlije su vec tada mogli izvrsavati svoje vjerske obaveze. Tadasnji Inicijativni odbor cinili su: predsjednik dzemata Grabus Dj., blagajnik Keranovic Dz., sekretar Grabus O.,  te clanovi: Konjalic A., Hodzic Z., Keranovic R., Keranovic Dz., Dubica S., Kadiric M.

Od samog osnivanja Dzemat Lenzburg nalazi se u istim prostorijama, sada u sastavu Bosnjackog kulturnog centra "Zavicaj". Cjelokupna povrsina iznajmljenog prostora je nesto iznad 200 m². Od toga mesdzid zauzima oko 85 m². Vazifa ipnosi 200.- CHF godisnje po domacinstvu.

Pregled broja domacinstava po godinama: 1994.g.= 60; 1995.g.= 96; 1996.g.= 85; 1997.g.= 84; 1998.g.= 89; 1999.g.= 92; 2000.g.=93; 2001.g.= 92; 2002.g.= 93; 2003.g.= 114;

Prvi imam u dzematu bio je O. ef. Kozic. Poslije njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu imamsku duznost preuzima S. Redzic, a od 15. augusta 1999.g. duznost imama obavlja M. ef. Mujadzic.

Posljednji Dzematski odbor: mutevelija h. Keranovic Z., zamjenik mutevelije Kujundzic E., blagajnik Hodzic A., sekretar Ceric M., imam Mujadzic ef.
M., te clanovi: Kozic E., Domazet K., Keranovic Dz., Karalic S.

 Prostorije dzemata su predate braci Albancima koji su nastavili rad svoje Islamske zajednice u nasim vec opremljenim prostorijama a inventar su po dogovoru isplatili Centru u Oberentfeldenu. Na pomolu bila kupovina Centra u Oberentfeldenu tako da vise nije bilo ni potrebe imati te prostorije. One su zasigurno uradile mnogo na planu okupljanja Bosnjaka i opravdale su svoje postojanje ali je jasno da je Centar nasa buducnost i mi u nju krecemo sigurnim koracima. Danas se okupljamo u Centru Obrentfelden koji nam nudi mnogo vise nego prijasnje prostorije a i nase potrebe su danas daleko vece i kompleksnije.

Džemat Koblenz

Krajem 1992. godine rodila se ideja o formiranju dzemata Koblenz. U suradnji sa imamom Sakibom ef. Halilovicem otpocelo se sa vjeronaukom za djecu i to u prostorijama turske dzamije u Dottingenu, a ubrzo se dolazi do ovih postojecih prostorija u kojima su se razvile mnoge aktivnosti. Inace ovo podrucje nema mnogo Bosanjaka ali na pocetku se vidio veliki interes.

Do 1994. godine aktivnosti je predvodio Sakib ef. Halilovic, da bi iste te godine aktivnosti nastavio imam Nesib Emusic i to sve do 1996.godine. Te godine duznost imama u dzematu Koblenz, preuzima imam Muris ef. Puric i nastavlja vodjenje dzemat. U posljeratnom periodu se osuo veliki broj dzematlija iz samo sebi poznatih razloga i broj dzematlija je pao na svega 18 clanova. Zakljuceno je da nije bitna cijena opstanka dzemata i njih 18 je ocuvalo dzemat,  zajedno sa imamom Muris ef. Puricem i u najtezim vremenima. Danas je dzemat Koblenz veoma stabilan i aktivno prati akciju  kupovine islamskog centra kantona Aargau.  Rukovodstvo dzemata sacinjavaju: Sulejman Sijamhodzic, Sabahudin Redzic, Fikret Mesic, Abdurrahman Handanagic, Mehmed Kurtovic, Sejdo Begic, Kasim Porobic, Muharem Begic, Serif Porobic, i Mehmed Redzic. Sulejman Sijamhodzic, Sabahudin Redzic, Fikret Mesic, Abdurrahman Handanagic, Mehmed Kurtovic, Sejdo Begic, Kasim Porobic, Muharem Begic, Serif Porobic, i Mehmed Redzic. Po ulasku u prostorije Centra u Oberentfeldenu jedan period je Rizvet Sijamhodzic odrzvao pouku u Koblenzu da bi 2007. godine bilo dogovoreno da Sabahudin Redzic odrzava vjersku pouku a Imam Muris ef. Puric da dolazi svaki posljednji cetvrtak u mjesecu i odrzava predavanja kao i sve vanredne usluge koje dzematlije zatraze. Dzematlije iz Koblenza od ulaska u Centar u Oberentfeldenu placaju istu visinu vazife kao i sve druge dzematlije ovog podrucja a racune prostorija u Koblenzu snosi Centar. Na ovaj nacin smo rijesili probleme nase Zajednice na ovom podrucju koje je zaista udaljeno od Centra a ovakve i slicne poteze cemo praviti i u buducnosti kako bi zadovoljili sve potrebe muslimana naseg regiona.

Pouke

Pouke

  1. Allah vas neće pitati kakvo ste auto vozili, ali će vas pitati koliko osoba ste sa njim vozili a koji nisu imali transport.
  2. Allah vas neće pitati koliko velika je bila vaša plata, ali će vas pitati jeste li pokvarili vaš karakter i vaš moral da bi dobili tu platu.
  3. Allah vas neće pitati od koliko kvadrata je vaša kuća, ali će vas pitati kome ste poželjeli dobrodošlicu u nju.
  4. Allah vas neće pitati koliko skupocjene odjeće stoji u vašem ormaru, ali ćes vas pitati koja od te odjeće je pomogla nemoćnom.
  5. Allah vas neće pitati koji ste socijalni ugled imali, ali će vas pitati koji ste ugled pokazali.
  6. Allah vas neće pitati koliko materijalne imovine ste imali, ali će vas pitati je li ta imovina diktirala vašim životom.
  7. Allah vas neće pitati koliko prekovremenih sahati ste radili, ali će vas pitati jeste li prekovremeno radili za vašu familiju i vaše voljene.
  8. Allah vas neće pitati koliko ste promocija imali, ali će vas pitati kako ste favorizovali druge.
  9. Allah vas neće pitati koju ste odgovornost imali na poslu, ali će vas pitati jeste li taj posao obavljali po vašoj mogućnosti.
  10. Allah vas neće pitati šta činite da pomognete sami sebi, ali će vas pitati šta ste činili da pomognete drugima.
  11. Allah vas neće pitati koliko ste prijatelja imali, ali će vas pitati za koliko osoba ste vi bili pravi prijatelj.
  12. Allah vas neće pitati šta ste radili na zaštiti vaših prava, ali će vas pitati šta ste radili da zaštite prava drugih.
  13. Allah vas neće pitati u kakvom komšiluku ste živjeli, ali će vas pitati kako ste se odnosili prema komšijama.
  14. Allah vas neće pitati za boju vaše kože, ali će vas pitati za jačinu vašeg karaktera.
  15. Allah vas neće pitati koliko puta ste ispoštovali vašu riječ, ali će vas pitati koliko puta niste.

 

Vakufnama

Vakufnama

Aktuelno

Tribina


Petak poslije jacije namaza

Slijedi

Ramazanski Bajram

04.06.2019 - 06:13 sati

Countdown
završen

Login za članove