Vaktija

Pocetak Klanja se
Sabah
Iz. sunca
Podne
Ikindija
Aksam
Jacija
Džuma namaz na vrijeme!!!

Adresa

E-mail: IZBA/IGBA:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Imam:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Humanitarni fond:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Adresa:
Aarauerstrasse 57
CH-5036 Oberentfelden
Tel: +41 (0) 62 534 06 11
Nat: +41 (0) 77 463 60 82

 

Islam, vjera dobra

Islam, vjera dobra

 

إِنَّ اللَّهَ مَعَ الَّذِينَ اتَّقَوا وَّالَّذِينَ هُم مُّحْسِنُونَ ‌

Allah je zaista na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone i koji dobra djela čine. (En-nahl,128)

Poštovana braćo, ovozemaljski život je kratak. Sve što nas čeka na Ahiretu ovisi o tome kako ćemo proživjeti ovaj svijet. Onaj ko je toga svjestan, on će urediti svoj život tako da ga čekaju blagodati na Ahiretu. Pored pokornosti svom Stvoritelju čovjek, koji je svjestan svoje odgovornosti će se potruditi da svima oko sebe čini samo dobro. Drugima činiti dobro povlači velike nagrade i može biti razlog ulaska u Džennet. Naš Gospodar o tome kaže u sljedećim ajetima:

 

بَلَىٰ مَنْ أَسْلَمَ وَجْهَهُ لِلَّهِ وَهُوَ مُحْسِنٌ فَلَهُ أَجْرُهُ عِندَ رَبِّهِ وَلَا خَوْفٌ عَلَيْهِمْ وَلَا هُمْ يَحْزَنُونَ

„Zaista. Onoga ko se bude Allahu pokoravao i uz to dobra djela činio, toga čeka nagrada kod Gospodara njegova, takvi se neće ničega bojati i ni za čim neće tugovati“. (El-Beqara, 112)

„Neki ljudi su stovreni da ispunjavaju potrebe drugih i da im pomažu. A oni kojima je pomoć potrebna obraćaju se tim ljudima. Za njih nema straha na Ahiretu“.(Tabarani)

Ko je prema onima koji nemaju respekta ljubazan, nepravednima oprosti, sa škrtima dijeli i brine se o svojoj rodbini, iako se ona o njemu ne brine zaslužio je visoko mjesto u Džennetu.

Poštovana  braćo, nijedno dobro djelo nije uzaludno, i baš zbog toga se trebamo truditi da činimo što više dobra jedni drugima.

إِنَّ اللَّهَ مَعَ الَّذِينَ اتَّقَوا وَّالَّذِينَ هُم مُّحْسِنُونَ ‌

„Allah je zaista na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone i koji dobra djela čine“. (En-Nahl, 128)

Čovjek ne treba činiti dobro samo ljudima nego svim živim bićima.  Čuli smo hadis Poslanika, a.s., da će vlasnik mačke koja je umrla od gladi zbog toga otići u Džehennem. A u drugoj predaji se govori da će čovjek koji je napojio žednoga psa zbog tog djela ući u Džennet.

„Ko za svog brata riješi ili odradi neki posao za njega mole meleki. Za svaki korak koji na tom putu učini biće mu oprošten po jedan grijeh a na dan svođenja računa biće nagrađen raznim blagodatima“. (Ibn Madže)

Ova lijepa vijest je samo za one koji dobra djela čine.

« Muslimani su braća. Oni jedni druge ne vrijeđaju. Ko sakrije grijeh svog brata Allah će njemu na Sudnjem danu sakriti njegove grijehe ».(Buhari)

Iz ovoga možemo zaključiti da se braća i sestre po vjeri trebaju međusobno paziti i opraštati jedni drugima kako bi se nadali Allahovom oprostu.

Pošatovana braćo, stalno činjenje dobra i truditi se da se čini dobro ne donosi samo nagrade, nego briše  naša loša djela i osale loše stvari u našem životu.

 

وَأَقِمِ الصَّلَاةَ طَرَفَيِ النَّهَارِ وَزُلَفًا مِّنَ اللَّيْلِ إِنَّ الْحَسَنَاتِ يُذْهِبْنَ السَّيِّئَاتِ ذٰلِكَ ذِكْرَىٰ لِلذَّاكِرِينَ ‌

„I obavljajte molitvu početkom i krajem dana, i u prvim časovima noći! Dobra djela zaista poništavaju rđava. To je pouka za one koji pouku žele“. (Hud, 114)

Zbog toga se svi trebamo potruditi da činjenje dobra bude rasprostranjeno i u našem životu kao i u cijelom društvu. Osim toga ne smijemo zaboraviti da nijedno dobro djelo neće ostati bez spomena. Sljedeći hadis treba da nam osvijetli put:

Sa osmijehom prilazite jdeni drugima i sprečavajte jedni druge u činjenju lošeg, Putniku put pokazati, prepreku sa puta uklonuti, sve to je jedan vid sadake. (Tirmizi)

Nema ništa bolje od dvije stvari: Vjerovati u Allha i činjeje dobra Njegovim stvorenjima. A nema ništa gore od dvije stvari: Počiniti širk (vjerovati u višeboštvo) i činiti zlo ljudima. (Ibn Hadžer al-Eskalni)

 Čini dobro onome ko je to zaslužio i ko nije. A kako je lijepo da je onaj kome činis dobro to zaslužio. A ako nije zaslužio opet si ti onaj koji čini dobro.

Pokaj se i nadaj se Allahovom oprostu

Pokaj se i nadaj se Allahovom oprostu

»Čovjek se ne može okaniti griješenja, ali najbolji od onih koji griješe je onaj koji prizna počinjeni grijeh i pokaje se Allahu. »

Poštovana braćo, ključ sreće na ovom i na budućem svijetu je životni put kojim se slijede Božije naredbe i zabrane. Kršiti Njegove propise dovodi kratkoročno ili dugoročno do lošeg ishoda. Ovo u Kur`anu biva na sljedeći način pojašnjeno:

وَمَنْ أَعْرَضَ عَن ذِكْرِي فَإِنَّ لَهُ مَعِيشَةً ضَنكًا وَنَحْشُرُهُ يَوْمَ الْقِيَامَةِ أَعْمَىٰ ‌

A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ćemo ga slijepim oživjeti.

 

قَالَ رَبِّ لِمَ حَشَرْتَنِي أَعْمَىٰ وَقَدْ كُنتُ بَصِيرًا

"Gospodaru moj," - reći će - "zašto si me slijepa oživio kada sam vid imao?"

 

قَالَ كَذٰلِكَ أَتَتْكَ آيَاتُنَا فَنَسِيتَهَا وَكَذٰلِكَ الْيَوْمَ تُنسَىٰ

"Evo zašto" - reći će On: "Dokazi Naši su ti dolazili, ali si ih zaboravljao, pa ćeš danas ti isto tako biti zaboravljen." (Sura Taha, 124-126)

 

Poštovana braćo, kao što ste čuli iz ovog ajeta onaj ko želi steći potpuno zadovoljstvo mora napustiti griješenje, one koji ih navode na pogrešan put, pokazati kajanje za učinjene grijehe i  moliti Allaha da mu oprosti i uputi ga na pravi put. Griješiti je ljudski, važno je moći otrgnuti se od grijeha. To je i Posanik, a.s., mislio kad je rekao: »Čovjek se ne može okaniti griješenja, ali najbolji od onih koji griješe je onaj koji prizna počinjeni grijeh i pokaje se Allahu. » Tako nam je naš Gospodar pokazao put kako da skinemo teret naših grijeha, kojeg se ne možemo u potunosti riješiti osim putem pokajanja i priznavanja grijeha. Njegov poziv nama zvuči ovako u Kur`anu:

وَتُوبُوا إِلَى اللَّهِ جَمِيعًا أَيُّهَ الْمُؤْمِنُونَ لَعَلَّكُمْ تُفْلِحُون

I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite.(En-Nur, 31)

Poštovana braćo, znači samo ukoliko se iskreno pokajemo i priznamo grijeh možemo se riješiti loših navika i ružnih djela koja nam nedaju da budemo potpuno sretni. Kao što sljedeći ajet poručuje pokajanje mora biti iskreno i ne smije se vraćati  istom grijehu:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا تُوبُوا إِلَى اللَّهِ تَوْبَةً نَّصُوحًا عَسَىٰ رَبُّكُمْ أَن يُكَفِّرَ عَنكُمْ سَيِّئَاتِكُمْ وَيُدْخِلَكُمْ جَنَّاتٍ تَجْرِي مِن تَحْتِهَا الْأَنْهَارُ يَوْمَ لَا يُخْزِي اللَّهُ النَّبِيَّ وَالَّذِينَ آمَنُوا مَعَهُ نُورُهُمْ يَسْعَىٰ بَيْنَ أَيْدِيهِمْ وَبِأَيْمَانِهِمْ يَقُولُونَ رَبَّنَا أَتْمِمْ لَنَا نُورَنَا وَاغْفِرْ لَنَا إِنَّكَ عَلَىٰ كُلِّ شَيْءٍ قَدِيرٌ ‌

„O vi koji vjerujete, učinite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar vaš preko ružnih postupaka vaših prešao i da bi vas u Džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, uveo, na Dan u kojem Allah neće osramotiti Vjerovjesnika i one koji su zajedno sa njim vjerovali; svjetlo njihovo će ići ispred njih i njihove desne strane. "Gospodaru naš", - govoriće oni - "učini potpunim svjetlo naše i oprosti nam jer Ti, doista, sve možeš." (Et-Tahrim, 68)

 

Prijestupi prema Bogu kao što je ne činjenje ibadete i drugîh vjerskih propisa i prijestupi prema ljudima kao što su zlostavljanje, oduzimanje prava drugima i ponižavanje drugih prljaju dušu čovjeka tako da taj čovjek ne može naći unutarnji/duševni mir. Taj duševni mir mogu steći samo oni koji žive po islamskom načinu živjenja i predaju se njegovim propisima. Zbog toga priznanje grijeha, ustavari znači preokret u životu.

Poštovana braćo, Allahova milost je neograničena i On ne želi svoja stvorenja da kažnjava, On samo želi da Mu se mi vratimo i molimo za oprsot. Tako ćemo na ovom mjestu ovu današnju hutbu završiti ajetima iz Kur`ana:

وَالَّذِينَ إِذَا فَعَلُوا فَاحِشَةً أَوْ ظَلَمُوا أَنفُسَهُمْ ذَكَرُوا اللَّهَ فَاسْتَغْفَرُوا لِذُنُوبِهِمْ وَمَن يَغْفِرُ الذُّنُوبَ إِلَّا اللَّهُ وَلَمْ يُصِرُّوا عَلَىٰ مَا فَعَلُوا وَهُمْ يَعْلَمُونَ

i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole - a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? - i koji svjesno u grijehu ne ustraju.

 

أُولٰئِكَ جَزَاؤُهُم مَّغْفِرَةٌ مِّن رَّبِّهِمْ وَجَنَّاتٌ تَجْرِي مِن تَحْتِهَا الْأَنْهَارُ خَالِدِينَ فِيهَا وَنِعْمَ أَجْرُ الْعَامِلِينَ

„Njih čeka nagrada - oprost od Gospodara njihova i Džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!“ (Ali Imran, 135-136)

 

 

Dobar karakter

Dobar karakter-Ahlak

 

وَإِنَّكَ لَعَلَىٰ خُلُقٍ عَظِيمٍ

« jer ti si, zaista najljepše ćudi »

 

a Poslanik, a.s., kaže:

 

اِنَّمَا بُعِثْتُ لِاُتَمِّمَ مَكَارِمَ الْاَخْلاَقِ

„Poslan sam da usavršim plemenite ćudi kod ljudi.“

 

Poštovana braćo, dobar odgoj ili Ahlak jeste osnova islama, odnosno njegova esencionalna vrijednost. Osnova za dobar karakter je trud u činjenju dobra i udaljavanju od zla-lošega. Biti dobar musliman se postaje preko dobrog karaktera-Ahlaka. Osnove dobrog karaktera se mogu izvući iz Kur`ana i Sunneta Poslanikova, a.s., što znači da je izvor dobrog Ahlaka za muslimana upravo njegova vjera. Njihov primjer i učitelj je uvijek bio Poslanik, a.s., dakle onaj koji je Kur`an najbolje razumio i po njemu živio. Allah je taj koji ga je poslao čovječanstvu kao putokaz ili primjer.

U Kur`anu se kaže: « jer ti si, zaista najljepše ćudi » a Poslanik, a.s., za sebe kaže:“Poslan sam da usavršim plemenite ćudi kod ljudi“.

Dakle, iz Kur`ana i Sunneta možemo zaključiti da je Allah Uzvišeni poslao Poslanika, a.s., da bi ga mi slijedili kao najbolji primjer potpunog karaktera-Ahlaka. Allahova je volja da se svi muslimani ugledaju i orjentišu po primjeru Poslanikovom da bi tako stekli Allahovo zadovoljstvo.

Poštovana braćo, u Kur`anu i Sunnetu su navedeni moralni principi koji pripadaju jednom dobrom karakteru. Na prvom mjestu je svakako to da je čovjek svjestan svoje odgovornosti. Zbog toga ljudi trebaju svoj život uskladiti i organizovati prema pomenutim moralnim odgovornostima ili principima. Bogobojaznost i slijeđenje Božijih zapovjedi su znak da je čovjek svjestan svoje obaveze-uloge. Odmah nakon svijesti o odgovornosti slijedi samilost i pravednost prema okruženju, kao i solidarnost prema siromašnima i zapostavljenima, poštovanje prema roditeljima, prema mlađim i starijim.

Dalje, musliman dobrog karaktera mora vladati svojim emocijama, dati prednost skromnosti nad ponosom i uzdizanjem. Njegov karakter mora biti obilježen strpljenjem, pristojnošću i obazrivošću. Sve što bi moglo smetati zajedničkom životu treba spriječiti i izbjegavati.

Poštovana braćo, čovjek koji se trudi da postigne dobar karakter ne osigurava samo sebi budućnost na ovom i budućem svijetu nego je on oslonac i čitavoj zajednici. Onaj čovjek koji se ne boji Boga, koji ne čini ništa za dobrobit ne narušava samo svoju budućnost nego i budućnost zajednice u kojoj živi.

Jedna izreka glasi:“Boj se onoga ko se ne boji Boga“. Prijestupi, nepravde, svađe i nemoralne veze o čemu svakodnevno slušamo dešavaju se upravo zbog nedostatka karaktera. Pojedincima kao i čitavoj zajednici bi bilo od koristi kada bi se moralni aspekti, o kojima govore sve monoteističke religije, poštovali i njegovali. Tako su se i prvi muslimani za vrijeme Poslanika, a.s., isticali po svome izvanrednom karakteru, koji su i dan danas primjer svima nama. Dakle, svi trebamo raditi na tome da postignemo dobre karakterne osobine kao što su: respekt, samilost, pravednost, iskrenost, pravičnost i krepost, da bi stekli Allahovo zadovoljstvo. Trebamo se čuvati loših osobina kao što su: laž, ogovaranje, psovka, zavidnost, mržnja, škrtost i podmuklost. Tako ćemo pomoći, ne samo sebi nego čitavoj zajednici u kojoj živimo.

 

 

Moralna trgovina

MORALNA TRGOVINA

 

وَيْلٌ لِّلْمُطَفِّفِينَ

Teško onima koji pri mjerenju zakidaju,

 

الَّذِينَ إِذَا اكْتَالُوا عَلَى النَّاسِ يَسْتَوْفُونَ

koji punu mjeru uzimaju kada od drugih kupuju,

 

وَإِذَا كَالُوهُمْ أَو وَّزَنُوهُمْ يُخْسِرُونَ ‌

a kada drugima mjere na litar ili na kantar - zakidaju

 

Poštovana braćo, obilježje modernih i bogatih država današnjice je upravo dobro razvijena ekonomska politika i trgovina a za pošten i moralno zdrav način trgovine je potrebno dugoročno i kvalitetno planiranje. Svaki obrtnik koji svoj posao obavlja na ovaj način će sigurno uspjeti. U Kur`anu se na više mjesta spominju podvizi i padovi velikih i malih naroda, a za razlog njihovih padova se spominje i nepravedna trgovina. Neke od tih izjava glase:

Medjenu - brata njihova Šuajba. "O narode moj,", - govorio je on - "Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate, i krivo na litru i na kantaru ne mjerite. Vidim da u obilju živite i bojim se da vas jednog dana ne zadesi kazna, pa da svi nastradate. O narode moj! Pravo mjerite ne litru i na kantaru i ne zakidajte ljudima stvari njihove i ne činite zlo po zemlji praveći nered. Bolje vam je ono što Allah ostavlja kao dozvoljeno, ako hoćete da budete vjernici; a ja nisam vaš čuvar". (Hud, 84, 85, i 86)

Napunite mjeru kad mjerite na litru i pravo mjerite na kantaru! To je bolje i posljedice su ljepše. (El-Isra, 35)

Također, Božiji poslanik Muhammed, a.s., je opominjao o ovim stvarima. Tako je jedne prilike rekao :

O trgovci, vi ste na sebe uzeli obavezu mjerenja i vaganja ono zbog ,čega su narodi prije vas bili uništeni.“

A drugom prilikom je opominjao svoj ummet riječima:

 Na dan obračuna Allah, dž.s., se neće obraćati niti gledati a neće ni oprostiti  onima koji budu zakidali pri trgovanju.“

Poštovana braćo, ukoliko želimo svoje porodice opskrbljavati putem trgovine moramo paziti da budemo pravedni i da ničije pravo ne narušavamo. Prije nego ovu hutbu završim kur`anskim ajetom molim Allaha da nam podari pravednost i da sebe i svoje porodice hranimo samo na halal način.

 

وَيْلٌ لِّلْمُطَفِّفِينَ

Teško onima koji pri mjerenju zakidaju,

 

الَّذِينَ إِذَا اكْتَالُوا عَلَى النَّاسِ يَسْتَوْفُونَ

koji punu mjeru uzimaju kada od drugih kupuju,

 

وَإِذَا كَالُوهُمْ أَو وَّزَنُوهُمْ يُخْسِرُونَ ‌

a kada drugima mjere na litar ili na kantar - zakidaju. (El-Mutaffifin, 1, 2, i 3)

 

Pokornost Allahu

بَلَىٰ مَنْ أَوْفَىٰ بِعَهْدِهِ وَاتَّقَىٰ فَإِنَّ اللَّهَ يُحِبُّ الْمُتَّقِينَ ‌

A jest! Samo onoga ko obavezu svoju ispuni i grijeha se kloni Allah voli.

Poštovana braćo, klonuti se od svega što je loše znači biti bogobojazan, odnosno imati takvaluka. Tako Takvaluk-bogobojaznost predstavlja, odnosno spada u jedan od ibadeta. Koliko se čovjek pokušavao čuvati od svih loših pojava, toliko se njegovo srce čisti od grijeha i udaljava od njih. Ako srce zadrhti, čovjek počinje svoje ibadete svjesnije obavljati. Samo uz bogobojaznost čovjek može osjetiti unutrašnji duboki mir na ovom i budućem svijetu.. 

بَلَىٰ مَنْ أَوْفَىٰ بِعَهْدِهِ وَاتَّقَىٰ فَإِنَّ اللَّهَ يُحِبُّ الْمُتَّقِينَ ‌

A jest! Samo onoga ko obavezu svoju ispuni i grijeha se kloni Allah voli.

 Također, naš poslanik Muhammed, a.s., je  molio Allaha:

„O Allahu, podari mi znanje, razboritost i bogobojaznost.“

Poštovana braćo, imam Kušejri opisuje bogobojaznost kao izvor unutrašnjeg zadovoljstva:

„Bogobojaznost je kloniti se od svega onoga što čovjeka udaljava od Allaha“.

Imam Rabbani o tome kaže:

„Dvije su stvari od nužnostiza očuvanje od nesreće na ovom svijetu i od džehennema na onom svijetu: Čvrsto se držati naredbi i klonuti se od zabrana. Još važnije od ovo dvoje je bogobojaznost.“

Jedan drugi učenjak po imenu Ebu Bekr Kattani opisuje bogobojaznost riječima:

„Bogobajazni se ne prepuštaju svojim pohotama nego se drže propisa islama. U blizini Allaha pronalaze svoj mir i oslanjanje na Allaha“.

Imam Nevevi, veliki hadiski učenjak kaže:

„Da postoji išta na svijetu bolje od bogobojaznosti, što za sobom nosi veću nagradu, što roba dovodi do perfektnosti (potpunosti) Allah bi to preporučio. Allah je Milostivi.“

Dakle bogobojaznost čuva od svake vrste nesreće i čovjeka dovodi do unutarnjeg mira.

Zbog toga, draga braćo, trebamo se čuvati stvari koje Allah ne voli. Zato Mu trebamo biti zahvalni kako bi nam srca bila sačuvana a naša djela vođena samo dobrim namjerama.

 

قَالَ إِنَّمَا يَتَقَبَّلُ اللَّهُ مِنَ الْمُتَّقِينَ ‌

"Allah prima samo od onih koji su dobri" - reče onaj. (Sura Maide, 27)

Također, Allah kaže :

 

أَلَا إِنَّ أَوْلِيَاءَ اللَّهِ لَا خَوْفٌ عَلَيْهِمْ وَلَا هُمْ يَحْزَنُونَ ‌

I neka se ničega ne boje i ni za čim neka ne tuguju Allahovi štićenici,

الَّذِينَ آمَنُوا وَكَانُوا يَتَّقُونَ ‌

oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali,

لَهُمُ الْبُشْرَىٰ فِي الْحَيَاةِ الدُّنْيَا وَفِي الْآخِرَةِ لَا تَبْدِيلَ لِكَلِمَاتِ اللَّهِ ذٰلِكَ هُوَ الْفَوْزُ الْعَظِيمُ ‌

za njih su dobre vijesti i na ovom i na onom svijetu, - Allahove riječi niko ne može izmjeniti - to će, zaista, velik uspjeh biti. (Sura Junus, 62-64)

Završiću današnju hutbu izjavama dvojice velikih učenjaka:

„Ko ne uspije savladati svoju srdžbu i bijes taj ne može biti od bogobojaznih. Biti bogobojazan znači čuvati svoj jezik, srce i ostale dijelove tijela i nikom ne činiti zlo niti koga na nešto prisiljavati.“

„Ko god bude slijedio bogobojaznost biće spašen na Sudnjem danu.“

Aktuelno

Tribina


Petak poslije jacije namaza

Slijedi

Ramazanski Bajram

04.06.2019 - 06:13 sati

Countdown
završen

Login za članove